U tijeku je najveći međunarodni događaj godine; konferencija posvećena klimatskim promjenama COP21. Francuska je domaćin 21. konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21/CMP11) koja se održava od 30. studenog do 11. prosinca 2015. godine u Parizu. Parlament nalaže kako sve članice Europske unije moraju smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine te povećati financijska sredstva namijenjena klimatskim promjenama. Očekivani ishod je novi međunarodni sporazum o klimatskim promjenama, odnosno da se globalno zatopljenje održava ispod 2 °C.
Što je zapravo COP21?
COP21 je 21. “Stranačka konferencija” (“Conference of the Parties”) – godišnja konferencija UN-a koja se odnosi na klimu I klimatske promjene. Okuplja lidere cijelog svijeta s ciljem postizanja pravno obvezujućeg i univerzalnog sporazuma o klimi, s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 2 °C. To se provodi kroz raspravu o smanjenju emisija i drugih mjera potrebnih za nadzor globalne katastrofe klimatskih promjena.
Prvi zajednički globalni napor koji je formulirao politički odgovor na klimatske promjene odvijao se na svjetskom summitu u Riu 1992. godine. Kao rezultat summita, Rio konvencija pripojila je Konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Prva stranačka konferencija održana je u Berlinu 1995. godine. Tijekom trećeg zasjedanja COP-a 1997. godine, prihvaćen je Protokol iz Kyota, najpoznatija konvencija o klimatskim promjenama, a na snagu je stupio 2005. godine. Tim sporazumom predviđeno je da se smanji emisija ispušnih plinova, prije svega ugljičnog dioksida, za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. Za vrijeme COP17 u Dohi odlučeno je da se od 2013. do 2020. emisija ugljičnog dioksida smanji za 18% u odnosu na devedesete godine.
Od provedenih COP konferencija ističu se:
- COP3 na kojem je usvojen protokol iz Kyota
- COP11 na kojem je napravljen akcijski plan Montreal
- COP15 u Kopenhagenu gdje je napravljen sporazum iz Kopenhagena, temelj za smanjenje emisije do 2020. godine
- COP17 u Durbanu gdje je stvoren “Green Climate Fund”
Zbog loše provedbe Kyotovog sporazuma, održava se COP21 gdje će se u potpunosti nastojati konkretizirati Kyotov sporazum.
Ciljevi
Cilj COP21 je izgraditi “Pariški klimatski savez” koji bi održavao prosječni porast globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine te prilagoditi naše društvo postojećim promjenama.
Ovaj savez iznosi 4 bitna cilja:
1. Pregovori univerzalnog sporazuma u skladu s Durban mandatom, utvrđivanje pravila I mehanizama koji mogu postupno povećavati ambicije, kako bi se zadržalo povećanje temperature 2 °C unutar granica.
2. Prezentacija svih zemalja i njihovih nacionalnih doprinosa za COP21, kako bi se prikazalo da se sve zemlje kreću prema naprijed, na temelju nacionalne stvarnosti, u istom smjeru.
3. Financijski aspekt, koji bi omogućio podršku za zemlje u razvoju, i financiranje tranzicije elastičnih gospodarstava koji bi smanjili razinu ugljika do 2020. godine.
4. Jačanje obveza civilnog društva, nevladinih sudionika i multi-partnerskih inicijativa “The Agenda of Solutions” ili “Lima-Paris Action Agenda”, kako bi se uključile sve zainteresirane strane i započela konkretna akcija prije stupanja na snagu budućeg sporazuma 2020. godine.
Tko sudjeluje?
Na samoj konferenciji sudjeluje više od 40 000 sudionika iz 195 zemalja diljem svijeta. To je najveća konferencija koju je francuska vlada ikad organizirala. Predsjednik zemlje domaćina, Francois Hollande ugošćuje mnoge velike svjetske vođe, uključujući i američkog predsjednika, Baracka Obamu, kineskog predsjednika, Xi Jinpinga, i indijskog premijera Narendra Modija, čelnike triju zemalja s najvećom emisijom ugljikovog dioksida. Barack Obama I Xi Jinping su se sastali na marginama klimatske konferencije te su obećali kako će zajedno raditi na samom klimatskom sporazumu.
“Kao dva najveća gospodarstva na svijetu i dvije države s najvećim emisijama ugljika, odlučni smo u tome da je naša odgovornost poduzeti akciju“, rekao je Obama.
Najveći zagađivač, Kina, odgovorna je za jednu četvrtinu sveukupne emisije ugljikovog dioksida, no obećala je snažni angažman u borbi protiv globalnog zatopljenja. Također, Kina planira do 2030. godine za 60 do 65 posto smanjiti svoju ovisnost o ugljenu kao energentu.
Sjedinjene Američke Države, kao drugi najveći zagađivač, planiraju do 2025. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova od 26 do 28 posto. Europska Unija je početkom ožujka ponudila plan smanjenja stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za najmanje 40% do 2030.
Plan događanja
U Parizu se odvija COP21 od 30. studenog do 11. prosinca 2015. godine. Kroz tih 12 dana provode se brojni događaji i prezentacije vezane uz temu klimatskih promjena.
Događaji se odnose na:
- prilagodbu na klimatske promjene
- ublažavanje klimatskih promjena
- prioritetne probleme
- ostalo
Popis događaja možete pronaći na službenoj stranici UNEP-a:
Autor: Mihaela Mihalec
