Kad se dogodi tuča poput one nedavne u Bošnjacima ili nastupi period ekstremnih vrućina poput ovih sada, mediji o tome danima izvještavaju. Čim te pojave prođu, klimatska kriza uglavnom pada u zaborav – javnosti, politike, medija, a nažalost i građana.
To se događa unatoč tome što nas znanstvenici već pola stoljeća upozoravaju da našim načinom življenja toliko mijenjamo planetarnu klimu i ekosferu da bi Zemlja uskoro mogla postati nepodesno stanište za ljudsku vrstu. Dakle, s takvim načinom življenja bi trebali prestati radi vlastitog opstanka, ali ne prestajemo. Ignoriranje klimatske krize već su životom platile na tisuće ljudi, a kako stvari sada stoje, žrtava će biti još mnogo, mnogo više.
Kod nas malo tko to spominje, ali baš zbog takvog odnosa prema klimatskoj krizi Europska komisija, EU Parlament i Vijeće prošle godine su 15. srpnja proglasili Danom za žrtve globalne klimatske krize.
Povod je bio 220 poginulih u poplavama u zemljama Beneluxa i u Njemačkoj 2021. godine, ali prava svrha obilježavanja ovog Dana je da se podsjeti na sve dosadašnje žrtve klimatske krize u svijetu i da se javnost osvijesti da se SADA treba djelovati da takvih žrtava ne bi bilo sve više i više.
Na inicijativu Tranzicijske inicijative TIKO – otok Krk, a uz podršku Zelene mreže PGŽ, Tranzicijske inicijative Rijeka, Klimatskog ambasadora pri Europskom klimatskom paktu, obilježili smo ovaj važan Dan.
Na riječkom Korzu, ispred Gradske vijećnice, transparentima smo potaknuli građane na razmišljanje i razgovor o:
- ranjivostima PGŽ na klimatsku krizu i kolaps okoliša;
- okolnostima i trendovima koje ne možemo izbjeći, ali se na njih ne pripremamo;
- aktualnim i planiranim investicijama koje će sutra postati samo teret mladima;
- zamkama opčinjenosti novcem i potrošnjom;
- najvrjednijim resursima za opstanak koji se sada olako rasprodaju;
- znanjima, vještinama i odnosima koje bi trebali njegovati, a sada su zanemareni.
Ovom akcijom želimo građanima objasniti zašto je lokalna razina najvažnija za okolnosti prema kojima idemo i ohrabriti ih da se angažiraju na jačanju njene samodostatnosti i otpornosti. Teško da odrasli svojoj djeci i unucima mogu ostaviti u nasljeđe išta bolje i korisnije od jake i solidarne zajednice, koja regenerira okoliš na svom teritoriju i koja je svoj način življenja uklopila u njegova prirodna i resursna ograničenja.
Nadamo se da ćete i sami 15.07. na svoj način javnosti skrenuti pozornost na Dan za žrtve globalne klimatske krize, tim više što je Hrvatska već izbila na prvo mjesto u EU po broju umrlih na 100.000 stanovnika u vrijeme toplinskih udara.
