Međunarodni dan bioraznolikosti globalna je prilika za podizanje svijesti o njezinoj važnosti i potrebi za zaštitom ekosustava koji omogućuju život na Zemlji. Riječ je o danu kojeg su proglasili Ujedinjeni narodi (odlukom Opće skupštine UN-a iz 2000. godine) s ciljem jačanja svijesti o gubitku vrsta, propadanju staništa i utjecaju ljudskih aktivnosti na okoliš.
Ovaj se dan obilježava 22. svibnja svake godine, brojnim akcijama i aktivnostima koje pomažu u očuvanju bioraznolikosti. Ona ne uključuje samo životinje i biljke, već i mikroorganizme, ekosustave te genetsku raznolikost koja podržava našu prehranu, zdravlje i dobrobit. Bez nje bi ključni resursi poput čiste vode, hrane i lijekova mogli biti ozbiljno ugroženi.
Osim toga, ovaj dan ima za cilj potaknuti suradnju između građana, poduzeća, organizacija i donositelja odluka kako bi se zaštitila prirodna ravnoteža planeta.
Tema za ovu, 2026. godinu je „Djeluj lokalno za globalni učinak” (engl. “Acting locally for global impact”), što je podsjetnik da čak i najmanje akcije u našim zajednicama mogu pomoći u zaštiti bioraznolikosti planeta. Svaki, pa i najmanji doprinos itekako se računa kada je u pitanju očuvanje života na Zemlji.
Kao na primjer, da odgodite košnju u proljeće, posebno onih dijelova travnjaka gdje rastu tratinčice, maslačci i djetelina. Tratinčice i maslačci su prva i najvažnija hrana za pčele, bumbare i leptire koji se bude u rano proljeće. Kada pokosimo travnjak do same zemlje, uništavamo im izvor nektara i peluda u trenutku kada im je najpotrebniji za preživljavanje i razvoj kolonija.
Doprinijeti bioraznolikosti možete čak i ako živite u stanu u zgradi – na vaš prozor ili balkon, umjesto ukrasnih biljaka, radije posadite lavandu, ružmarin, majčinu dušicu, kadulju ili mentu.
Ukoliko ste sretnici pa imate vlastiti vrt, postavite „hotel za kukce” i pojilo. Mali drveni okviri ispunjeni grančicama, bušenim drvom, starim ciglenim opekama, pružit će utočište pčelama. Pokraj toga stavite plitku posudicu s vodom i nekoliko kamenčića (kako se pčele ne bi utopile dok piju).
U jesen, sjetite se ostaviti lišće jer je sloj suhog lišća ispod stabala savršeno zimsko sklonište za stotine vrsta kukaca i mikroskopskih organizama koji hrane tlo.
I na kraju, jednostavno birajte konzumirati lokalnu, sezonsku, organski uzgojenu hranu koja ne sadrži pesticide, herbicide te svakako smanjite konzimaciju mesa. Stočarstvo je jedan od najvećih uzročnika krčenja šuma (osobito prašuma radi uzgoja soje za stočnu hranu). Čak i par obroka tjedno bez mesa čini veliku razliku.
I na kraju – kraju, svakako smanjite upotrebu plastike i pravilno odlažite otpad. Plastika koja završi u prirodi raspada se na mikroplastiku, koja potom ulazi u lanac prehrane i truje životinje, od ptica do morskih organizama.
Mi smo dio ekosustava, što znači da svaka vaša mala akcija lokalno ima stvarni, mjerljivi učinak na sve naše živote od kojih je satkan.
