Svijet prema Monsantu, dokumentirani je prikaz genetičkog osvajanja svijeta korporacije Monsanto. Monsantov je cilj kontrolirati proizvodnju hrane u cijelom svijetu i uspostaviti poljoprivredu bez poljoprivrednika. Cilj je ostvariti dobit i kontrolu. Posljedice su gubitak neovisnosti, biološki zdrave prehrane, radnih mjesta, samoprehrane, te povećani rizik i ekološko onečišćenje.
Francuska novinarka Marie-Monique Robin tri je godine istraživala kemijsku korporaciju Monsanto iz čega je nastao dvosatni dokumentarni film i knjiga, koji prikazuju kroniku Monsantovih skandala. Film se prikazuje u Francuskoj i u Europi i izazvao je veliku pozornost javnosti. U filmu se između ostalog, obrađuje sredstvo protiv korova Roundup, koje je Monsanto proizveo prije 30 godina, a danas je najprodavaniji herbicid na svijetu. Reklama tvrdi da se herbicid prirodno razgrađuje i da nije štetan za okoliš, što se pokazalo neistinito. Sudovi u Francuskoj i SAD-u osudili su Monsanto zbog širenja neistina u promidžbi. Autorica filma smatra da će herbicid uskoro bit zabranjen zato što je opasan. Rizik proizlazi iz tržišnog natjecanja agrobiznisa za zaradom, na račun okolša i zdravlja. Kako bi komercijalizirao herbicid, Monsanto je 1990-tih godina razvio paletu GMO sjemena koja su otporna na taj herbicid. Kad poljoprivrednik kupi sjeme i herbicid postaje Monsantov ovisnik. Procjenjuje se da 90% genetički izmjenjenih usjeva na poljima potječe iz Monsantovih laboratorija. Svoj GMO pohod Monsanto je započeo u SAD-u na eksperimentalnim monokulturnim poljima, te je uvjerio znanstvenike da je to budućnost za poljoprivredu. Unatoč prosvjedima i tužbama poljoprivrednika i ekoloških organizacija, Monsanto je raširio svoju GMO proizvodnju po cijelom svijetu. Do nedavno je EU, unatoč pritisaka korporacija, imala moratorij na prodaju GMO sjemena i usjeva, iako su ekperimentalna polja u znanstvene svrhe bila dozvoljena. U Indiji, zemlji pamuka, Monsanto je raširio GMO pamuk Bollgard, koji je prema njihovim tvrdnjama otporan na nametnike. Monopolizirao je prodaju sjemena pamuka, poljoprivrednici ovise o sjemenu i herbicidu, a žetve su često loše zbog raznih drugih bolesti, što je uništilo egzistenciju mnogih poljoprivrednika. U Meksiku domovini kukuruza, Monsantov genetički manipuluirani kukuruz, onečišćuje izvorne, domicilne vrste. Paragvaj se pretvara u zelenu pustinju GMO monokultura, gdje se masovno širi genetički manipulirana soja, a poljoprivrednici napuštaju zemlju. Na optužbe autorice filma Monsanto šuti, odbija svaki razgovor i pretpostavlja se da priprema tužbu, što je uobičajena praksa korporacije.
Ekološke su udruge već više od dva desetljeća upozoravale na rizik i štetnost GMO-a, no, moćan kemijski agrobiznis uz podršku političara i znanstvenika nudi GMO kao djelotvorno rješenje protiv gladi u svijetu. Uz Monsanto i druge kemijsko-genetičke korporacije utrkuju se u istraživanjima za magično sjeme i za komad kolača od zemlje. Tijekom godina uspješno su trgovale dionicama koje su se smatrale unosnim, poticale GMO znanstvena istraživanja donacijama institutima i fakultetima, te stvarale pristrane znanstvenike, spajale se međusobno ili mijenjale nazive tvrtki radi negativnog imidža u javnosti, te kako bi zametnule trag nezavisnim znastvenicima, ekološkim udruga i drugim istraživačima GMO biznisa.
