U četvrtak, 3. listopada 2019. godine, u 9:00 sati, u prostorijama Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, započela je edukativna radionica pod nazivom „Zajednička dobra i širi društveni angažman sudioničkim upravljanjem – primjeri dobre prakse”. Besplatna radionica u okviru projekta „Muzej budućnosti: Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja” bila je otvorena za sve zainteresirane članove neprofitnih organizacija i civilnih udruga, zaposlenike ustanova u kulturi te djelatnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i za sve zainteresirane građane koji žele unaprijediti svoje znanje na spomenutu temu.
Radionicu je vodila Dušica Radojčić, znano lice istarske ekološko – aktivističke scene, stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom u području uključivanja zajednice te participativnog upravljanja.
Kroz radionicu, koja je trajala od 9:00 do 15:00 sati, sudionici su na vrlo zanimljiv i praktičan način upoznati s modelima upravljanja javnim dobrima i uslugama, s nedostacima koji karakteriziraju dosadašnji način upravljanja javnim dobrima u Republici Hrvatskoj te prednostima koje nudi participativno upravljanje, s naglaskom na pravovremeno informiranje građana te potrebnu volju građana za društvenim angažmanom.
U sklopu edukacije prikazani su izvrsni primjeri dobre prakse, od kojih se ističe onaj iz Pule, gdje je dugogodišnji angažman popraćen strpljenjem i ustrajnošću udruga koje djeluju na području Pule, nakon čitavog desetljeća pregovora s lokalnim vlastima, urodio plodom kroz konačno uređenje Društvenog centra Rojc. U tom je procesu, od nekadašnje napuštene i zapuštene vojarne u centru grada, koja je devedesetih godina prošlog stoljeća postala središnja točka okupljanja mladih aktivista i umjetnika, nastao Društveni centar „Rojc”, u kojem danas djeluje preko 110 udruga i organizacija, s uređenim „dnevnim boravkom” koji mladi mogu bez naknade koristiti za osmišljavanje i formiranje novih ideja, a koje će u budućnosti krasiti sadržajnu ponudu grada.
Također, uz primjer Rojca, predstavljen je i primjer institucionalizacije zajedničkih dobara za potrebe kulture u Napulju te primjer prenamjene centra u Mariboru, uređenog za potrebe EPK, a kasnije, pod prijetnjom propadanja investicije, prenamijenjenog u društveni centar s namjerom korištenja prema potrebama lokalne zajednice. Uz sve navedeno, prikazana je još čitava paleta primjera dobre prakse u mreži sedam društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj, a koji su kod sudionika radionice stvorili inspiraciju i želju za daljnjim djelovanjem u vlastitom gradu.
Radionica je provedena u okviru projekta Muzej budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja, UP.04.2.1.04.0182. financira se iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka provodi projekt u partnerstvu s lokalnim nevladinim organizacijama čiji je cilj razviti model participativnog muzejskog upravljanja: Udrugom Žmergo, Kreativnim kolektivom Kombinat, Centrom za poticanje darovitosti, Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije te Maticom umirovljenika Grada Rijeke.
