U petak, 31. siječnja 2020. godine, u 19:30 sati, u prostorijama Pomorskog i povijesnog muzeja
Hrvatskog primorja Rijeka, u sklopu manifestacije Noć muzeja, održano je 90 minutno predavanje na
temu sudioničkog upravljanja. Besplatna edukacija u sklopu projekta Muzej budućnosti: Potencijali
muzeja i ustanova u kulturi za sudioničko upravljanje bila je otvorena za sve zainteresirane članove
neprofitnih organizacija i civilnih udruga, zaposlenika ustanova u kulturi i djelatnike jedinica lokalne i
regionalne uprave, ali i za širu javnost koja želi unaprijediti svoje znanje.
Radionicu je vodio muzeolog i stručnjak za upravljanje baštinom prof. dr. Tomislav Šola, dobitnik
nagrade “J.J.Strossmayer” HAZU za knjigu “Essays on Museums and their theory – towards the
cybernetic museum” (Finnish Museums Association, Helsinki, 1997). Profesor Šola je održao oko 200 sati pozivnih predavanja u brojnim zemljama (Indija, Finska, Švedska, Kanada, Španjolska,
Čehoslovačka, Slovenija, Francuska, Turska, V. Britanija, Srbija, Danska, Velika Britanija). Regularno je, više godina, predavao na Međunarodnoj ljetnoj školi muzeologije u Brnu (ISSOM/Unesco), na
Sveučilištu u Ljubljani (postdiplomski) i na Školi za Europsku baštinu u Barceloni (gdje je bio i član Akademskog odbora), na Univerzi umetnosti u Beogradu (Postgraduate Studies in Cultural Management and Cultural Policy in the Balkans (Francuska vlada, UNESCO, Paris IX etc.), a u Finskoj (Jyvaskyla) je osnovao (1990) Međunarodnu školu za studij baštine (ISSHS).
Cilj predavanja bila je analiza po pitanju mogućnosti i kapaciteta muzeja danas (primarno u Hrvatskoj) za različite modele sudioničkog upravljanja. Također, predavanje je dalo odgovor na sljedeća pitanja: U kojem se sve segmentu muzeji mogu otvoriti prema zajednici i uključiti zainteresirane građane u svoju djelatnost, a sve to za dobrobit i građana i muzeja? Gdje su ta poželjna mjesta njihova “susreta”? Koji su to društveni resursi koje muzeji 21. stoljeća u svojem radu mogu crpiti iz same zajednice?
Sudioničko upravljanje, participacija… jesu li to prolazni trendovi ili predstavljaju nezaobilazan put transformacije (i veće demokratizacije) muzeja? Kako te izazove koji se danas stavljaju pred muzeje objasniti unutar šireg društvenog konteksta? Kako zamišljate da će muzeji izgledati za 50 godina? S
kojim izazovima će se kustosi susresti u svojem budućem radu?
U sklopu predavanja, prikazane su preporuke za muzeje budućnosti te primjeri dobre prakse svjetskih muzeja kao i festivala i udruga na temu baštine u Republici Hrvatskoj. Predavač je ukazao i na posljedice sudioničkog upravljanja u vidu novih obveza prezaposlenim građanima, slabljenja pozicije prirodnih donositelja odluka, daljnje obeshrabrenje neformirane profesije te civilno društvo kao nova formula za politički utjecaj u kulturi. Također, za sve slušaoce i zainteresirane, predavač je pozvao da posjete web stranicu http://www.mnemoophy.com kako bi se dodatno obrazovali na spomenutu temu.
Po završetku predavanja, sudionici su postavili predavaču pitanja vezana uz potencijale muzeja
budućnosti i promociju kulturne baštine u javnosti.
Predavanje je provedeno u okviru projekta Muzej budućnosti- Građansko muzejsko vijeće kao model
sudioničkog upravljanja, UP.04.2.1.04.0182. financira se iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog
programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Rijeka provodi projekt u partnerstvu s lokalnim nevladinim organizacijama čiji je cilj razviti model
participativnog muzejskog upravljanja: Udrugom Žmergo, Kreativnim kolektivom Kombinat, Centrom
za poticanje darovitosti, Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije te Maticom umirovljenika
Grada Rijeke.
