Aktivnosti u okviru projekta CO-GREEN nastavljamo s onima usmjerenima na dizajniranje treninga za trenere. Riječ je o međunarodnom treningu koji će u studenom ove godine, u Grčkoj okupiti predstavnike svih partnerskih zemalja. Domaćin ove međunarodne škole osnažit će “CO-GREEN” trenere koji će puni znanja o radu s lokalnim aktivatorima, naučeno prenijeti na lokalnom treningu u Hrvatskoj svim zainteresiranima za osmišljavanje lokalne akcije kao odgovora na prepoznate probleme u Primorsko-goranskoj županiji, a koji se vežu uz zelenu tranziciju.
Stoga, kako bismo što bolje osmislili trening za trenere, održali smo lokalne radionice u sklopu kojih smo sa stručnjacima u području (neformalne) edukacije, ali i drugim relevantnim dionicima, detektirali glavne elemente programa na kojima bi se trebao temeljiti nadolazeći međunarodni trening za trenere.
Na ovaj način, uz potporu vanjskih stručnjaka (sveučilišnih istraživača, predstavnika organizacija civilnog društva, aktivista, lokalne vlasti, itd.), omogućen je multidisciplinarni pristup kojim se obuhvaća pitanje zelene tranzicije i uloge građana iz različitih perspektiva.
Održali smo ukupno 3 radionice s ukupno 21 sudionikom:
- Udruga Smart; 30. lipnja 2023. (5 sudionika)
- Grad Opatija; 3. srpnja (3 sudionika)
- Centar tehničke kulture Rijeka; 5. srpnja 2023. (13 sudionika)
Kolegice iz projektnog tima s Filozofskog fakulteta u Rijeci održale su dvije radionice i njome uključile 5 predstavnika lokalnih organizacija i inicijativa čime se u radionice za osmišljavanje treninga u Hrvatskoj uključilo 25 relevantnih dionika.
4. Organizacija Hej! (predstavnici projekta Film svima i voditeljica građanske inicijative GIK; 31. kolovoza 2023. (3 sudionika)
5. Udruga za promicanje kvalitete urbanog života „Urbani separe“; 4. rujna 2023. (2 sudionika)
Iz radionica izdavajamo neke od ključnih zaključaka koje će biti temelj za razvoj edukacijskog programa treninga za trenere u okviru nadolazeće međunarodne radionice u Rimu kao i međunarodne škole u Grčkoj. Neke od tema kojima se navedeni trening treba baviti su:
- vrste i oblici građanskog aktivizma
- kako motivirati pojedince na uključivanje i zadržati motivaciju za sudjelovanje
- greške u koracima i kako učiti iz njih s ciljem budućeg preveniranja istih
- predstavljanje primjera dobre prakse građanskog aktivizma (u području zelene tranzicije) i učenje iz istih, inspiracija
- transfer znanja (kako učinkovito prenijeti znanja)
- osnove (javne) promocije i komuniciranja s javnosgti / medijima
- širenje mreže i kontakata koji mogu poslužiti kao saveznici u lokalnim građanskim akcijama.
Sugovornici s višegodišnjim iskustvom aktiviranja građanske participacije izdvojili su nekoliko važnih koraka i principa koji su se pokazali kao ključni u njihovom radu:
- Da bi se u najširem smislu shvatilo u kojem smislu su građani zainteresirani za sudjelovanje u kreiranju zajedničkog života u gradu valja napraviti anketu koja pokriva oblike participacije (radionice, sajmovi i festivali, komunikacija s lokalnim jedinicama samouprave, itd) i teme koje građani smatraju bitnima za život u gradu u datome trenutku. Valja razumjeti što građani žele i na koji način se to može realizirati.
- Za poticanje građana na sudjelovanje u aktivnostima je neophodno doći njima, a ne čekati da oni dođu u udruge ili inicijative. To znači dvije stvari:
a) valja održavati akcije u manjim zajednicama, u kvartovima, i pozivati se na užu lokalnost, umjesto široke gradske. Ukoliko se i provode šire akcije koje uključuju cijeli grad, uputno ih „udomiti“ u pojedinačnim kvartovima.
b) tako udomljena planirana akcija se predstavlja kucanjem od vrata do vrata i prezentiranjem u neposrednom razgovoru licem u lice. Ovo za posljedicu ima nešto složeniju organizaciju koja podrazumijeva AKTIVATORE. Potreban je veći broj ljudi koji će se baviti direktnim kontaktom s građanima.
- Naposlijetku, valja prilagođavati akcije manjim grupama građana, ovisno o njihovim interesima. Ovo podrazumijeva planiranje razmjerno malih akcija usmjerenih na određenu grupaciju građana, ili kada se radi o velikim akcijama (za čitav grad) njihovo razlamanje na nekoliko podgrupa usmjerenih na manju skupinu građana.
- Važno je raditi s malim grupama ljudi kada ih se želi potaknuti na osmišljavanje i sudjelovanje u projektima koji se tiču njihove zajednice. Svaki puta kada se pokušavalo raditi s većim grupama, dolazilo bi nakon nekog vremena do nesuglasica oko prioriteta projektnih tema.
- Također, ističu da je neophodno opipati „puls“ građana: raspitati se o njihovim trenutnim prioritetima. U osmišljavanju projekata valja adresirati upravo te građanima prioritetne teme, ali onda uz njih uvijek provlačiti i neke druge, od strane „aktivatora“ izabrane teme. Na taj način su građani spremniji proširiti svoju angažiranost, obratiti pozornost i na probleme zajednice koji im se isprva nisu činili važnima.
- Imati sluha za „timing“. Ne može se u svakome trenutku pokrenuti građanstvo na sudjelovanje u zajedničkim projektima. Društvena klima može pomoći ili odmoći pojedinim akcijama: nekada su građani žedni prilike da se pozabave određenom problematikom, tada im valja pomoći u koordinacijskom smislu. Nekada su, pak, zasićeni određenim temama, nemaju osjećaj da se mnogo može postići, te su nevoljni pridružiti se bilo kakvoj akciji.
Aktivnost je dijelom WP 7 – Training design / Događaj 7. – Osmišljavanje treninga.
Projekt CO-GREEN dio je programa CERV (Citizens, equality, rights and values), odnosno, “Građani, jednakost, prava i vrijednosti” pokrenut od strane Europske komisije 2021. godine, a koji će biti aktivan do 2027. godine.
Provede ga u partnerstvu Udruga Žmergo i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci (Hrvatska), Udruga Forum Terzo Settore zajedno sa Sveučilištem Tor Vergata iz Rima (Italija), Udruga CAL, Fakultet društvenih znanosti i filozofije Sveučilišta Nikola Kopernik iz Toruńa te Institut za sociologiju (Poljska) te Udruga Euracademy i Općina Karditsa (Grčka).
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
