Više od 80% europskih staništa je u lošem stanju, sroga je na temelju ove porazne i pogubne činjenice, Europska Komisija ju lipnju prošle godine predložila uredbu o obnovi prirode kojom bi se pridonijelo dugoročnom oporavku narušene prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a i postigli ciljevi EU-a u pogledu klime i bioraznolikosti, a Europski parlament usvojio ga je 12. srpnja 2023. godine.
Ovaj akt proglašen je ključnim korakom u izbjegavanju kolapsa ekosustava i sprečavanju najgorih učinaka klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti, a njime se predlaže i smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih za 50 % do 2030.
Prijedlog predstavlja operacionalizaciju jednog od ključnih elemenata europskog zelenog plana: Strategije za bioraznolikost za 2030., a njime se cilja do 2030. mjerama za oporavak prirode obuhvatiti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a te u konačnici te mjere proširiti na sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.
Osim oporavka staništa, uredba ima blagodati i za gospodarstvo. Procjena učinka Zakona o obnovi prirode pokazala je da koristi od obnove prirode znatno nadmašuju troškove, a izračunato je da ulaganje u obnovu prirode stvara dodanu vrijednost od 8 do 38 eura za svaki potrošeni euro u okviru mjera koje će se pod kapom akta provesti.
Prijedlog će se primjenjivati na svaku državu članicu, uz postojeće zakone, a preporuča se da svaka od članica izradi nacionalne planove obnove u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću ako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva uz istodobno zadržavanje fleksibilnosti za nacionalne specifičnosti.k
Pozivamo sve građane i važne dionike da pomno prate razvoj situacije u kontekstu ovog akta na nacionalnoj (pa i EU razini) i uključe se u procese izrade, provedbe i praćenja mjera u okviru istog.
Tekst uredbe kao i više informacija dostupno je na:
https://environment.ec.europa.eu/publications/nature-restoration-law_en https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_22_3746
